Uloga mišića ne ograničava se samo na kretanje čoveka. Oni imaju važnu ulogu u cirkulaciji krvi, zaštićuju i razdvajaju organe i daju našem telu spoljašnji oblik i izgled. Naučna grana koja se bavi mišićima naziva se milogija i deo je anatomije. Važnost miologije je velika jer lekari, a posebno hirurzi, moraju dobro da je poznaju da bi u toku operacije prišli obolelom tkivu ili organu na najbezbedniji način. Skeletni mišići se grupišu tako da stvaraju snopove u vezi sa funkcijom koju imaju. Mišić je tkivo koje se naizmenično grči i opušta, mišići čine najveći deo telesne mase čoveka u odnosu na druga tkiva. Oko 40% telesne mase pripada skeletnoj muskulaturi a 10% ulazi u sastav glatke muskulature i srčanog mišića. U ljudskom telu nalazi se oko 600 skeletnih mišića koji koji omogućavaju pokretanje skeleta, i samim tim omogućavaju izvođenje kako prostih tako i složenih pokreta.
Podela mišića je različita od literature do literature, ali generalno najčešća podela mišića svodi se na sledeće tri grupe:
- Poprečnoprugasti - skeletni
- Glatki
- Srčani
VRSTA MIŠIĆNIH VLAKANA
Skleletna muskulatura poseduje tri tipa misšićnih vlakana podeljenih na osnovu morfološke građei njihovih funkcionalnih svojstava:
Crvena vlakna (ST – slow twich) bogata su sarkoplazmom, sadrže manje miofibrila ali zato znatnu količinu mitohondrija. Izvori energije su aerobnog karaktera, što zanči da je potrebno prisustvo kiseonika. Ova vlakna se kontrahuju prva i to pri znatno malim opterećenjima mišića.
Intermedijalana vlakna (Fta – fast twich) po građi i funkciji su između crvenih i belih vlakana Ova vlakna se kontrahuju negde ispod srednjih opterećenja.
Skleletna muskulatura poseduje tri tipa misšićnih vlakana podeljenih na osnovu morfološke građei njihovih funkcionalnih svojstava:
- Bela
- Crvena
- Međuvlakna
Crvena vlakna (ST – slow twich) bogata su sarkoplazmom, sadrže manje miofibrila ali zato znatnu količinu mitohondrija. Izvori energije su aerobnog karaktera, što zanči da je potrebno prisustvo kiseonika. Ova vlakna se kontrahuju prva i to pri znatno malim opterećenjima mišića.
Intermedijalana vlakna (Fta – fast twich) po građi i funkciji su između crvenih i belih vlakana Ova vlakna se kontrahuju negde ispod srednjih opterećenja.
Mišićna konstrukcija
Mišićna kontrakcija predstavlja mehaničko skraćenje dužine mišićne ćelije. Kontraktilni elementi mišićnih ćelija nazivaju se miofibrili. Mifibrili su sastavljeni uz dva proteinska kontraktilna elementa, tanjeg AKTIN-a i debljeg MIOZIN-a. Mišićna kontrakcija se jednostavnije može objasniti kao klizanje aktinskih niti po miozinskim, s tim da njihova dužina ostaje ne promenjena. Između ova dva kontraktilana elementa u trenutku kontrakcije dolazi do međusobnog povezivanja. Dejstvo aktina i miozina dodatno regulišu belančevine tropomiozin i troponin, takođe prisutnost kalcijuma je obavezna. Vezivanjem kalcijum za troponin dolazi do „otključavanja“ aktivnog mesta na aktinu smičući sa njega tropomiozin. Ovim procesom počinje jedna ciklična reakcija koja se naziva zaveslaj. Prvo se vezuje aktivno mesto na aktinu sa glavicom miozina, a zatim se olobađa ATP(adenozin tri fosfat) gde se glavica miozina pomera prema napred i povlači ka unutar nit aktina.
Mišićna kontrakcija predstavlja mehaničko skraćenje dužine mišićne ćelije. Kontraktilni elementi mišićnih ćelija nazivaju se miofibrili. Mifibrili su sastavljeni uz dva proteinska kontraktilna elementa, tanjeg AKTIN-a i debljeg MIOZIN-a. Mišićna kontrakcija se jednostavnije može objasniti kao klizanje aktinskih niti po miozinskim, s tim da njihova dužina ostaje ne promenjena. Između ova dva kontraktilana elementa u trenutku kontrakcije dolazi do međusobnog povezivanja. Dejstvo aktina i miozina dodatno regulišu belančevine tropomiozin i troponin, takođe prisutnost kalcijuma je obavezna. Vezivanjem kalcijum za troponin dolazi do „otključavanja“ aktivnog mesta na aktinu smičući sa njega tropomiozin. Ovim procesom počinje jedna ciklična reakcija koja se naziva zaveslaj. Prvo se vezuje aktivno mesto na aktinu sa glavicom miozina, a zatim se olobađa ATP(adenozin tri fosfat) gde se glavica miozina pomera prema napred i povlači ka unutar nit aktina.
Vrste mišićnih konstrukcija
Kontrakcije se mogu podeliti na više načina. Ako se to čini u odnosu na broj impulsa koji su proizveli kontrakciju onda postoje:
Statička kontrakcija nastaje kada se mišić kontrahuje a njegovi pripoji se ne približavaju, dužina mišića ostaje nepromenjena. Ekscentrična kontrakcija nstajje kada je teg ili sila jača od sile mišića i bez obzira na kontrakciju mišićni pripoji se međusobno odaljavaju. Dodatne izvori informacija |